DABAR / BEAVER /-Branu grade da bi podigli nivo vode u jezeru ili u potoku gdje žive.

DABAR / BEAVER /-Branu grade da bi podigli nivo vode u jezeru ili u potoku gdje žive.

Dabar je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodar sjeverne polulopte. Nalazi se na najvišem stepenu razvoja po svojoj veličini, tjelesnoj građi i sposobnosti. Kao i svi glodari, tako i dabrovi imaju četiri moćna sjekutića izrasla u obliku dlijeta. Zahvaljujući upravo tim jakim zubima, dabrovi mogu obarati čitava stabla, vješto ih raskomadati i upotrijebiti ih bilo za hranu, bilo za izgradnju svojih brana, koje redovno predstavljaju pravo majstorstvo u gra­đevinarstvu. Hrane se isključivo drvećem, grančicama ili mladicama, kao i korijenjem vodenih biljki.

Dabrovi žive u vodi i vrlo su aktivni tokom čitave zime. Zbog toga im je potrebno riječno korito dosta duboko da se tokom zime ne smrzne do dna.
Branu grade da bi podigli nivo vode u jezeru ili u potoku gdje žive! Za izgradnju svoje brane dabar upotrebljava drvo vrbe, johe ili drugo šiblje koje slaže po dnu potoka. To sve skladno povezuje muljem i kamenjem. Kad brana malo izraste u visinu, dabar reda grančice i mlade stabljike i uspravno i vodoravno. Najčešće grane puste korijen, a stabljike ili grančice se isprepliću, te brana bude još čvršća i otpornija.
Da prereže drvo, dabar najprije snažno zagri­ze svojim sjekutićima i na drvetu načini dva ureza, jedan iznad drugoga. Potom glođe drvo između ureza. Da bi pregrizao grančicu debelu tri centimetra, dabar treba zagristi samo jedan­put ili dvaput. Najčešća građa koju upotrebljava je drveće debljine 20 do 25 centimetara. Jedno tako debelo dabar je u stanju pripremiti i prerezati za samo jednu noć. Dabar gotovo uvijek uzima mekano drvo, kao što je, na primjer, jasika, sjevernoamerička topola, joha, vrba i breza.
Pošto dabrovi jedu isključivo liku, unutarnji sloj kore izdanaka drveća ili korijenja, oguljene stabljike ili korijenje upotrebljava za pojačava­nje zidova svojih brana. Dabrova brana je pros­ječno visoka oko dva metra, ali može biti dugačka i do 300 metara! Dabrova jazbina obično je stan-koliba izgra­đena na obali rijeke ili potoka, šibljiku, u plićaku, u bari ili močvari. Pod takvog skrovišta obavezno se nalazi iznad nivoa vode i sav je pokriven usitnjenim iverjem. Ulaz u skrovište uvijek se nalazi pod vodom.
Na izmaku ljeta i tokom jeseni dabrovi skupljaju hranu i ostavljaju je za duge zimske dane. Zato se u neposrednoj blizini njihova skloništa mogu naći naslagano korijenje žbunja, grane i grančice, dok su deblji panjevi i čitave klade brižljivo poredani. Takve rezerve hrane dabrova dostižu visinu i do 1,5 metara i sadrže na stotine grana ili mladih stabala.
 

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Kunić lavlja glava- karakteristike ovog specifičnog kunića i kako se o njemu brinuti.

Slika
Kunić lavlja glava- karakteristike ovog specifičnog kunića i kako se o njemu brinuti. Lavlja glava kunić je sve traženiji kućni ljubimac, zahvaljujući svom specifičnom izgledu. Tijelo kunića lavlje glave je zbijeno, kratko, valjksato i zaobljeno. Noge su mu srednje dužine, dok mu je rep mali i prilegnut. Ima karakterističan oblik glave i valovitu naboranu dlaku oko nje pa je upravo zbog toga dobio ''lavlji'' naziv. Krzno ovog kunića je kratko i gusto s laganim pokrovom, a dlaka je srednje dužine. Uslovi dražanja ove rase kunića se ne razlikuju od načina držanja drugih vrsta kunića. Kunići su dosta društveni i razigrani pa ih to čini odličnim prijateljima. Možete ih držati u kavezu ili ih pustiti da skakuću po stanu. Jako se vole maziti i najbolje bi bilo da ih odmalena držite u rukama ili krilu. S njima postupajte nježno i pružite im puno ljubavi. Kunić lavlja glava ne voli da   se podiže za uši ili kožu iza vrata, nego jednu ruku trebate staviti is
Pročitajte više

Ovnoliki-patuljasti-kunic-prava sam maza.

Slika
Ovnoliki-patuljasti-kunic-prava sam maza. PITOMI kunići koji žive u stanu. U mnogim literaturama naći ćete napisano da je životni vijek vašeg ljubimca do 10 godina. To jest istina, no bitno je znati da su šanse da vaš kunić doživi toliku starost nevelike, i da je važno istaknuti da će živjeti DO 10 godina. Šanse da vaš kunić doživi tu, već duboku, starost, jednake su šansama da vi doživite 100 godina. Poznati su iznimni slučajevi da su kućni kunići doživjeli i više od 12 godina života. No isto tako ti slučajevi su rijetki koliko i ljudi koji dožive 114 godina, a te vijesti kao što znate - obiđu svijet koliko su rijetke.Kao što se i u ljudskoj populaciji starijom osobom smatra osoba sa 65-70 godina, tako i vaš kunić sa 6 - 7 godina već ima mnogo godina iza sebe.Na duljinu života vašeg ljubimca kao i kod svakog živog bića znatno utječe način života (kretanje), prehrana tokom najbitnijih prvih mjeseci života - od rođenja - preko sisanja majčinog mlijeka- sve do stasanja na bar 80%
Pročitajte više

LAVLJOGLAVI KUNIĆI-ISHRANA MALIH MAZA.

Slika
LAVLJOGLAVI KUNIĆI-ISHRANA MALIH MAZA.   ISHRANA KUNIĆA-teško ih je uvjeriti da jedu sijeno ako ono nije u ishrani od ranog doba. Ishrana kunića treba se sastojati od: - svježeg sijena (miješavina raznih trava) - svježeg povrća i bilja - i na kraju, od kvalitetnih peleta u manjim količinama Sve što ne spada u navedeno treba smatrati "poslasticama" koje se daju u ograničenim količinama. Svježa i čista voda treba im uvijek biti dostupna.  Voda Voda je suštinska za zdravlje kunića. Osim svih opšte poznatih uloga, ona skupa sa vlaknima pomaže održavanju crijevne pokretljivosti i spriječava prekid probavljanja hrane. Kunići koji imaju ishranu bogatu svježom hranom i ne piju mnogo vode. Moguće je čak da dobivaju dovoljnu količinu vode za rast i razmnožavanje. Međutim, takva ishrana (sa samo zelenim) se ne preporučuje.Kunić treba uvjek imati svježu vodu na raspolaganju. Mnogi kunići koji jedu velike količine zelenog ne piju puno vode. U većini slučajeva ovo vas ne treb
Pročitajte više