Modro jezero- vrlo blizu Imotskog, uz sam rub grada, nalazi se Modro jezero.
Modro jezero- vrlo blizu Imotskog, uz sam rub
grada, nalazi se Modro jezero.
Imotski se smjestio na tromeđi Bosne i
Hercegovine i Dalmacije i centar je Imotske krajine. Leži na plodnom Imotskom
polju i ima dvije važne znamenitosti, dva bisera prirode, Crveno i Modro
jezero. Ova su jezera omiljeno izletište i turista i domaćih ljudi željnih
odmora u prirodi. Kraško Modro jezero jedno je od najljepših hrvatskih jezera
do kojeg vode uređene stepenice pa je ono za ljetnih mjeseci omiljeno
kupalište. Često i presuši pa se na njegovom dnu tradicionalno igra nogomet.
Crveno jezero dobilo je ime po crvenim stijenama na rubu jezera. Ova kraška
jama visoka je oko 528 metara, a dubina jezera je oko 281 metar što bi, prema
nekim podacima, moglo biti najdublje jezero u Europi. Crvenom jezeru zbog
strmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti.
Nivo njegove vode tokom
godine znatno oscilira tako da nisu rijetke godine kada potpuno presuši. U tim
slučajevima na njegovu dnu igra se nogomet. Tokom ljetnih mjeseci uglavnom ima dovoljno vode za
kupanje, a nije rijetkost ni da se igraju različiti vodeni sportovi. Posebna
briga vodi se o kvaliteti vode i urednosti plaža.
Lokacija:Hrvatska-Imotski,
Površina:0,4 km²,
Najveća dubina:0-147
(uobičajeno 90 m ),
Najveća širina:0,25-0,4
km,
Najveća dužina:0,8 km,
Vrsta jezera:kraška jama,
Vrlo blizu
Imotskoga, uz sam rub grada, nalazi se Modro jezero. Narod mu je dao ime zbog
modre boje njegove vode. Modro jezero ima oblik bubrega. Duži mu je promjer
sjeveroistok-jugozapad (oko 800 m). Širina koleba od 250 do 400 m.
Dubina je
mjerena više puta jer se do površine vode lako dolazi lijepo građenim
puteljkom. Prije nego se kaže o dubini, treba naglasiti da je obod otvora nagnut te je prema najnovijim mjerenjima južni
najniži 386 m nadmorske visine, a sjeverni najviši 527,7 m nad morem. Nivo vode
penje se za vrijeme kišnih dana obično do 329 m nadmorske visine.
Tada dubina
vode iznosi 90 m. Međutim, voda neprestano oscilira i dubina se jezera mijenja
od potpunog presušenja do najveće dubine kada se voda prelijevala i iznosila
147 m. To se, vjerovatno, više neće ponoviti zbog toga jer su potresom 1942.
proširene podzemne odvodne pukotine, što najbolje potvrđuju veoma česta
presušenja samog jezera, u ranoj jeseni za vrijeme sušnih godina.
U Modrom
jezeru vidan je proces zatrpavanja, naročito sa sjeverne strane, a s južne se
počeo jače pokazivati tek nakon potresa 1942. godine.
Primjedbe
Objavi komentar