CRVENI ILI MALI PANDA-Ova životinjica koja svojom glavom neodoljivo podsjeća na medu, a tijelom na rakuna, živi u jugoistočnoj Aziji.

CRVENI ILI MALI PANDA-Ova životinjica koja svojom glavom neodoljivo podsjeća na medu, a tijelom na rakuna, živi u jugoistočnoj Aziji.

Crveni ili mali panda takođe se može vidjeti u zoološkim vrtovima širom svijeta. 

Krasi ih kestenjasto crveno i izuzetnono gusto krzno. Trbuh im je crne boje, a malo su veći od domaće mačke. Iako djeluju pomalo lijeno, crvene pande živnu u rano jutro i u sumrak. Dan nije njihovo vrijeme. Tada se vole izležavati na drveću, zavaliti i kunjati u njihovim šupljinama te jesti omiljeno im bambusovo lišće. 

Takođe se hrane i malim kukcima, lišajevima, ptičjim jajima... 

Crvene pande ne vole velike vrućine i tokom takvih dana traže hlad u debelim krošnjama. Ove tihe i vrlo povučene životinje žive u malim grupama, a nerijetko su same i nemaju potrebu za osnivanjem porodice. Ako se ipak odluče potražiti partnera, to rade uglavnom tokom zime. Crvene pande inače u prirodi dožive do deset godina.
 

Kad netko spomene riječ panda, većina najčešće pomisli na velikog crno-bijelog pandu koji spada u porodicu medvjeda. On je, naime, otkriven čak 48 godina nakon crvene.

Crvena panda nije ljubitelj visokih temperatura i teško ih podnosi. Kada zahladi, puni su energije i na drveću izvode akrobacije.

Crvena ili mala panda , sisar biljojed, , dužine oko 56 centimetara. Nastanjuje Himalaje u Nepalu i južnoj Kini.

Crvene pande žive isključivo u jugoistočnoj Aziji, duž planinskog masiva Himalaja i južnom Tibetu.
Crvena panda je duga 79-120 cm, uključujući i dugačak rep dužine 30-60 cm. Mužjaci su teški od 4.5 do 6.2 kg a ženke su nešto sitnije, od 3-4.5 kg. Prosječan životni vijek 8-10, a najvise 14 godina. Noge su crne i zdepaste sa gustim dlakama na šapama koje služe kao izolacija od hladnoće. Krzno tako obojeno predstavlja odličnu kamuflažu stapajući se s okolinom.
Crvene pande su najaktivnije u zoru i sumrak. Tokom dana se odmaraju u granama i u šupljinama drveća. Idealna temperatura za crvene pande je između 17 i 25°C. Veoma su spretne i prave su akrobate.
Crvena panda se većinom hrani bambusom. Ishrana se sastoji od dvije trećine bambusa, dok ostala hrana uključuje bobice, pečurke, korenje, lišaje, travu... Poznate su po tome da se hrane i mladim ptićima, jajima, malim glodarima i povremeno insektima. U zoo-vrtovima, međutim, rado jedu i meso.
Crvene pande su usamljene životinje.Obično tragaju za partnerom od kraja decembra do sredine februara.Trudnoća traje od 112-158 dana .Kada se rode mladunci su slijepi. 

Crveni panda je klasificiran je u ugrožene sisare. Populacija se procjenjuje na manje od 2 500 odraslih jedinki, a ovaj broj kontinuirano opada uslijed odvojenih i usamljenih populacija.

Crveni pande žive isključivo u jugoistočnoj Aziji, duž planinskog masiva Himalaje u obliku polumjeseca u južnom Tibetu, Butanu, sjeveroistočnoj Indiji, na istoku do planinskih dijelova Mianmara i Kine. Vjeruje se da klisura rijeke Bramaputre predstavlja prirodnu podjelu između dvije podvrste. Nekada su crveni pande živjeli na mnogo širem području, sjeveroistoku Kine i jugozapadne Indije.

Naseljavaju podneblja umjerene temperature (10-25 °C) i preferiraju pošumljene planinske krajeve na nadmorskoj visini od 1 888 do 4 000 metara, prije svega blage listopadno-četinarske šume gdje rastu rododendron i bambus. U Kini, u nacionalnom parku, stanište dijele s velikom pandom.

Dlaka je dugačka, crveno-braon boje na leđima, a crne na trbuhu. Lice je svijetlo sa karakterističnim šarama u obliku suza. Rep je blago išaran krugovima oker boje. Lice je slično kao kod rakuna, a svaka jedinka ima različite šare. Glava je obla sa uspravljenim ušima srednje veličine; crn nos i veoma tamne oči. Noge su crne i zdepaste sa gustim dlakama na šapama koje služe kao izolacija od hladnoće i skrivaju mirisne žlijezde.

Krzno, tako obojeno, predstavlja odličnu kamuflažu.

Crveni pande su najaktivniji u zoru i sumrak. Tijekom dana se odmaraju u granama i u šupljinama drveća. Idealna temperatura za crvene pande je između 17 i 25°C, dok temperaturu iznad 25°C nisu u stanju podnijeti. Zbog toga, tokom toplih podneva vrijeme provedu u sjenovitim gornjim dijelovima krošnji; često se mogu vidjeti istegnuti na račvastim granama ili uvijeni u unutrašnjosti drveta sa repom koji im pokriva lice.

Veoma su spretni akrobati. Žive samački, dok rijetko formiraju grupe ili familije. Uglavnom su dosta tihe i povučene životinje. Za hranom tragaju tokom noći, dok piju tako što ližu u vodu umočenu šapu. Neprijatelji crvenih panda su snježni leopard, kuna i čovjek. 

Crveni panda se većinom hrani bambusom. Kao i veliki, i crveni panda (uostalom svi sisari) ne može probaviti celulozu, pa su stoga potrebne ogromne količine hrane kako bi preživio. Ishrana se sastoji od dvije trećine bambusa, dok ostala hrana uključuje bobice, pečurke, korijenje, lišaje, travu i sl. Poznate su po tome da se hrane i mladim ptićima, jajima, malim glodavcima i povremeno kukcima. U zoološkim vrtovima, međutim, rado jedu i meso.

Celuloza i komponente ćelijskog zida se ne vare, tako da je prijenos bambusa kroz probavni trakt pande veoma brz (oko 2-4 sata). Da bi preživjeli na tako slaboj ishrani, crveni pande moraju birati visoko kvalitetne dijelove cjelokupnog bambusa kao što su listovi i mladice stabla, i to u ogromnim količinama - preko 1, 5 kg svježeg lišća i 4 kg mladica dnevno.

Crveni pande su samci, a obično tragaju za partnerom od kraja novembra do sredine februara. Nakon trudnoće od 112 do 158 dana, ženka donosi na svijet 1-4 slijepa mladunca koji su teški 110-130 grama,slijepi su i gluvi. Porođaj se odvija od kraja maja do početka juna. Prije rađanja, ženka sakuplja materijal potreban za pravljenje gnijezda.

Nakon sedmicu dana majka napušta gnijezdo kako bi se očistila. Mladi počinju otvarati oči poslije 18 dana, dok potpuno progledaju nakon 30 do 40 dana. 70 dana nakon rođenja, oči dobijaju svoju krajnju tamnu boju. Mladi ostaju u gnijezdu dok ne napune 12 sedmica. Nakon 5 mjeseci mogu se brinuti sami o sebi.

Crveni pande su polno zreli sa oko 18 mjeseci starosti, ali ne u potpunosti dok ne napune 2-3 godine.

Karakteristike: 

Mali panda nije u bliskom srodstvu sa velikim pandom. Veliki panda je u familiji medveda, dok mali panda pripada superfamiliji Musteloidea kojoj pripadaju još lasica, vidra, kuna, jazavac, žderavac, tvor, rakun, koati, kinkajou, olingo itd.

Mali panda je nešto veći od domaće mačke. Spava na granama drveća tokom dana ili u pukotinama drveta, a tokom kasnog popodneva postaje aktivan.

Hrani se bambusom, a pošto je svaštojed, jede i jaja, male sisare, ptice i insekte. Mali panda kao i veliki panda ne može da svari celulozu, zato mora da pojede velike količine bambusa da bi preživeo. Njihova ishrana se uglavnom sastoji iz 2/3 bambusa a pored toga mogu pojesti još i pečurke, korenje, travu. Povremeno se njihovoj ishrani dodaju i insekti i riba i dr.

Ubrzo nakon šetnje čiste svoje krzno kao mačke, i često češkaju leđa i stomake o drvo ili kamen. Pošto su teritorijalne životinje, dok patroliraju svojom teritorijom, obelježavaju je urinom i sekretom iz analnih žljezda.

Crvene pande su uglavnom ćutljive životinje, oglašavaju se ponekad zvucima koji podsećaju na cvrkutanje i zviždanje. 
U divljini su uglavnom solitarne životinje i odrasle jedinke se najčešće združuju samo u periodu parenja. Mužjaci retko vode brigu o potomstvu. Ženke pred porođaj sakupljaju grančice, travu i lišće kako bi napravile gnezdo u šupljini drveta ili pukotini kamena.