Prugasta vjeverica (Tamius
striatus) je omnivor, što znači da joj je hrana animalnog i biljnog porijekla.
Ove vjeverice u prirodi jedu
žitarice, sjemenje, bobičasto voće, orašaste plodove, gljive, insekte, ali i
mlade ptice i njihova jaja.
Vjeverice, vođene instinktima,
neprestano traže hranu, te je spremaju u nastambu. Dio obroka pojedu odmah, a
dio npr. oguljenih sjemenki i koštice spremat će na više mjesta. Vlasnici
ustvari nude životinjama i više hrane nego što im je potrebno.
Svakako im ne bi trebali davati
mlijeko i mliječne proizvode jer veća količina laktoza koju sadrži kravlje
mlijeko može izazvati u vjeverica teže probavne smetnje. Nagle promjene u
prehrani također se ne preporučaju jer dovode do disbioze crijeva, te
posljedičnih proljeva i opstipacija.
Što se tiče otrovnih plodova,
u nama dostupnoj literaturi nema podataka da bi na našem području
postojale koštice otrovne za vjeverice.
Vjevericu hranite premium
mješavinama hrane upravo za ovu vrstu ljubimaca (Padovan, Prestige). Ponudite
joj i grožđe, jabuku, bananu, ananas, sezonsko bobičasto voće, te orahe,
lješnjake, kikiriki, sjemenke suncokreta i žitarice. Povremeno joj treba dati
crvića ili mali komadić govedine kao izvor animalnih bjelančevina. Uz to joj u
nastambu postavite mineralni kamen za glodavce. Nema potrebe proširivati ovako
raznovrstan jelovnik jer on će zadovoljiti sve njene potrebe.
Prvenstveno prostor u kom borave
treba da je što veći (kavez koji joj obezbeđuje dosta mijesta za skakanje ili
svakodnevno trčkanje). U kavez im se dodaju drvene kućice po mogućnosti dvije-
u jednoj vole da spavaju, a drugu da koriste kao špajz. Od stare majice ili od
neke krpe možete da napravite mali viseći krevet. Kao podlogu postavite
piljevinu ili sijeno( mjenjati 1-2 puta mijesečno). Veverice ne prljaju svoj
stan, jedan ćošak izaberu za WC.
U kavez je važno da nestavljate
plastične stvari kad ih izgrickaju mogu da progutaju i to može da dovede
do unutrašnjeg krvarenja.
Vjevericama je potrebno uvijek da
grizu nešto tvrdo, da im ne narastu veliki zubi. U kavezu mora biti neko tvrdo
drvo ( ne smije se koristiti tvrdosjemensko voćno drvo- u sebi sadrzi plavu
kiselinu), i redovno mora dobiti tvrdo sijeme (neočišćeni lješnik).
Pored drveta za penjanje i
kućice vjeverici obezbijedite i razne igračkice,a takođe može i mineralni
kamen.
Kod odabira mijesta kaveza mogu se
držati u stanu ili napolju. Kod kaveza izvan kuće moramo obratiti pažnju da mijesto
za spavanje bude toplo (da ne mrzne). Vjeverice ne trpe promaju. Drže se na svjetlosti,
ali bez direktnog sunca.
Kod ishrane –ne davati koštice
od kajsije otrovne su , u većoj količini koštica od jabuke, ne smije im se dati
čokolada (lijepi se za usta) i više biljaka, koje se mogu naći kod nas (zlatna
kiša, đurđevak, mak, zimzelen…)
Kavez nikad ne otvoramo dok sva
vrata i prozori nisu zatvoreni.
Sibirske vjeverice ne žive u čoporu.
Kad ih držimo zajedno, mogu se posvađati zbog hrane ili teritorije, i može doći
do smrti vjeverice.Uvijek kupujte jednu vjevericu na jedan kavez.
Ishrana – nije ih teško nahraniti
,nisu probirljive samo im priuštite raznovrsnu ishranu.U pet shopu mozete
kupiti hranu prilagođenu njima koja sadrzi veliki izbor sjemenki ,sušenog voća i
povrća. Možete im ponuditi razna sjemena, šišarke, žir, lješnik,suncokret,
pšenicu, zob, orah, parče dvopeka, bundevu, pistacija (ne pržena i bez soli),
mlade izdanke, kukuruz zatim voće: jagode, kupine, borovnice,jabuke, kruške,
šljive, suhe šljive, smokve, suho grožđe, šipak i druge stvari kao što su
insekti, puževi, ptičija jaja, jestive pečurke svježe ili osušene i naravno
obavezno vodu.
U prvoj godini života i za vrijeme
bolesti može se dati pire od mlijeka u prahu, pire za bebe, mljeveni orasi, i med.
Kanadska vjeverica potječe iz
travnatih prerija SAD-a, Azije i Kanade i do danas je opisano više od jedanaest
podvrsta.
U prirodi žive u podzemnim rovovima blizu stijena, srušenih debala i ograda, a
sve kako bi se u prirodi zaštitile od svojih predatora (lisica, sova, zmija,
lasica, kojota,...).
Ovoj vrsti je potrebno pružiti jako
puno ljubavi, vremena i strpljenja da bi se lakše i brže priviknuli na vlasnika
i okolinu. Najprikladnije je nabaviti mladu vjevericu koja je uzgojena u
zatočeništvu. Potreban im je veliki kavez te osigurati dovoljno vremena, na
dnevnoj osnovi, za boravak izvan kaveza.
Sibirska vjeverica je šumska
životinja koja prvenstveno živi na zemlji, odnosno, svoja skloništa radi u
deblima na zemlji. U Sjevernoj Aziji mogu se naći u šumama bogatim arišom, a u
Europi na području borovih šuma
Ove životinje postižu dužinu tijela 12-17 cm. Kao i druge vjeverice,
karakterizira ih krzno svjetlijih boja, tamne linije i velike obrazne vrećice.
Uši su malene i lagano na vrhu zaobljene. Krzno na leđima je smeđe-sivo do bež,
ovisno o podrijetlu životinje. Po leđima se protežu četiri svjetlije i pet
tamnijih longitudinalnih pruga te obojen rep (svjetlo smeđe boje s tamnijim
linijama na obije strane).
I jedna i druga vrsta vjeverica su
slične po pitanju pripitomljavanja i odnosa s ljudima. Naime, potrebno im je
posvetiti dosta vremena, strpljenja i puno pažnje. Naravno, ponekad ni prije
navedeno neće biti dovoljno jer su vjeverice po prirodi poprilično
teritorijalne. Također, postoje i razlike između polova. Iako su ženke uglavnom
dominantnije od mužjaka i znaju biti agresivne (naročito u periodu estrusa),
nije isključeno da i mužjak pokuša iskazati svoju dominaciju, naročito ako se
drže u istom kavezu. Ponekad, pogotovo pred zimu, vjeverice se počinju ponašati
poprilično zaštitnički prema svojim zalihama hrane.
Problemi u ponašanju mogu biti
izazvani i stresom različite etiologije. Tako, smetaju ih premali kavezi,
agresivno ponašanje dominantne jedinke u kavezu, prisutnost drugih ljubimaca,
izloženost televiziji, transport, nedostatak raznolikih aktivnosti,...
Neke vjeverice vole društvo, a neke
u određeno doba godine počnu izbjegavati društvo (tjeranje) i to Vam poručuju
na način da Vas grizu. Vjeverice su jako znatiželjna bića, pa na neki način
"grickanje" Vaše ruke može predstavljati znak istraživanja. Najčešće
su takve radnje instinktivne, a mogu biti i jedna od refleksnih reakcija. Svaki
Vaš pokret može iznenaditi Vašu vjevericu i predstavljati neku vrstu stresa, pa
ista grize vlasnika da bi se stresa oslobodila.
I naravno, pripitomljavanje i odnos
prema ljudima i unutar pojedine vrste može varirati i između svake pojedine
jedinke.
|
Primjedbe
Objavi komentar