Koala-predivni bucmasti sisari- spavaju i 19 sati dnevno, a vodu gotovo i ne piju.

Koala-predivni bucmasti sisari- spavaju i 19 sati dnevno, a vodu gotovo i ne piju.

Koale su veoma ljupke životinje, slične mečićima, tipični predstavnici australijske faune. Iako ih često nazivaju medvedima, ova životinja uopšte nema veze sa medvedom; koala je torbar, odnosno sisar sa torbom. Nisu velike: odrasle koale teže jedva osam kilograma. Ženka, kao i ženka kengura, na trbuhu ima torbu. Kad se mladi okote, nisu veći od pacova. Majka ih odmah unese u veliku kožnu kesu na trbuhu i šest mjeseci ih hrani mlijekom, noseći ih u šetnju uvijek zatvorene u toplom majčinom krilu kao u nekom skloništu. Kada za to dođe vrijeme, mladunčad izlazi iz torbe, penje se majci na leđa i tu ostaje dok ne odraste. Mlade koale najljepše je slikati u tom položaju, kada se, dok im živahne,istaknute oči blistaju, čvrsto drže kandžama za majčinu kožu, dok se ona, vješto kao akrobata, penje po visokom drveću.

Uobičajeno prebivalište koala su australijski eukaliptusi, jer je ova životinja veliki probirač i hrani se isključivo mirisnim lišćem od samo četiri vrste eukaliptusa između 400 vrsta ovih biljaka koje uspijevaju na australijskom tlu. Zato koale i ne nalazimo u našim zoološkim vrtovima: ako u njima nema sviježeg lišća „koalinih“ eukaliptusa, mali torbar propada i na kraju ugine. Zapravo, oni jako rijetko silaze sa tog drveća, a njihove oštre kandže im omogućavaju da se lako održe tako visoko. Tokom dana oni doziraju svoju aktivnost, ušuškani u ćošak između grana drveća, spavajući i do 18 sati.

Kada ne spava, koala se hrani listovima eukaliptusa, i to naročito noću. One ne piju mnogo vode i dobijaju većinu potrebne vlage iz ovih listova. Svaka životinja pojede ogromnu količinu hrane za svoju građu i veličinu – oko jedan kilogram listova dnevno. Koale čak čuvaju višak listića kao grickalice u kesicama na svojim obrazima.

Poseban sistem za varenje, smešten u njihovom velikom i dugačkom stomaku, omogućava koalama da svare i neko veoma teško lišće eukaliptusa i ostanu nepovređeni uprkos njihovom otrovu.
Zanimljivo je da u mekom koalinom krznu nikada nema dosadnih insekata parazita koji napadaju ostale životinje. Ti insekti ne napadaju koalu upravo zato što se taj torbar hrani na tako izuzetan način. Smola eukaliptusa natapa i koalino krzno i tako životinju štiti od parazita.

Koalama treba mnogo prostora – oko stotinu stabala po životinji, što može biti problem ukoliko australijske šume nastave da se smanjuju.
Izgledom podsjećaju na malene plišane medvjediće. Hrane se lišćem određenih vrsta eukaliptusa, dok vodu gotovo nikada ni ne piju već svu potrebnu tekućinu dobivaju iz eukaliptusovog lišća (na domorodačkome koala znači 'bez vode').

Kada dođu na svijet teže samo 0.3 g, slijepi su i još nisu obrasli krznom. Nakon rođenja borave u tobolcu čvrsto pričvršćeni za majčinu sisu. Nakon 22 dana mladunče prvi put otvara oči i izviruje iz tobolca. Kada je mladunče staro pola godine napušta tobolac, penje se na majčina leđa i ostaje pričvršćeno za krzno dok ne odraste.  Cijeli životni vijek provodi u krošnjama eukaliptusa gdje se hrani noću, a većinu dana provodi spavajući (spavaju do 19 sati). Zbog sporog metabolizma hrana se dugo zadržava u probavnom traktu kako bi se iz nje izvukla maksimalna energija.