BARSKA NUTRIJA- čovjek uprska stvar, njih zbog krzna dovuku, a sad hoće da ih utuku.

BARSKA NUTRIJA- čovjek uprska stvar, njih zbog krzna dovuku, a sad hoće da ih utuku. 

Barska nutrija (Myocastor coypus).

Barska nutrija porijeklom je iz Južne Amerike, a živi u močvarama i vodenim staništima. Ima veliku glavu, male, visoko smještene oči i uši, te robusno tijelo dugačko 47 do 58 centimetara, no samo joj je rep dugačak čak od 34 do 41 centimetra. Barska nutrija u Europu je dovedena prije desetak godina zbog svog gustog smeđeg krzna. 

NUTRIJA BARSKA, Myocastor coypus, glodar iz por. dabrića (Myocastoridae), zdepasta tijela obrasla dugom grubom dlakom, dug 51 cm; rep mu je go, dug oko 35 cm. S leđne je strane kestenjastosmeđe, a s trbušne sivosmeđe boje. Na zadnjim nogama ima plivaću kožicu. Izvrstan je plivač. Svoj podzemni stan iskopa u obalama rijeka služeći se jakim kandžama. Hrani se vodenim biljem. Ženka koti godišnje 5 do 7 mladih. Barska nutrija živi uz vode u Južnoj Americi, od Brazila do Patagonije, ali je unesena i u druge dijelove svijeta. Uzgaja se zbog krzna.

Glodar koji se iz Južne Amerike proširio svijetom zbog kvalitetnog krzna i ukusnog mesa. Zbog nekontrolisanog uzgoja, uspio je pobjeći u divljinu i razmnožavati se. Na područjima gdje je unesena nutrija ima negativni utjecaj na bioraznolikost i izaziva velike ekonomske štete. Hraneći se vodenom vegetacijom nutrija ponekad ima značajan utjecaj na vodeni ekosustav. 

Izgledom podsjeća na velikog, robusnog štakora, tj mišolikog dabra što i kazuje složenica latinskog imena za rod Myocastor, od grč. mys - miš i lat. castor – dabar. Sjekutići su široki i s prednje strane su narančasto pigmentirani, naime, imaju pigment bogat željezom, pa daje tu crvenkasto-narančastu boju, a i zubi su zato jako čvrsti pa mogu s njima gristi drvo, koru i sl. Zubi im rastu čitavog života, pa zato stalno s njima nešto grizu, ako ne drvo, onda taru gornje i donje zube, da se bruse. U stvari su glodari, slični dabrovima. Kod nutrije je rep okrugao, a kod dabrova pljosnat, pa zbog tog okruglog repa i podsjećaju na štakore. 

Prirodno je rasprostranjena na prostoru Južne Amerike južno od južne obrtnice. Nutrija je poznata po kvalitetnom i cijenjenom krznu, a u Južnoj Americi i po ukusnom mesu. Farmski uzgoj nutrija započeo je krajem 19. vijeka. Zbog krzna je uzgajana širom svijeta, obično u nekontrolisanim uslovima pa je dio životinja uspjela pobjeći i uspostaviti populacije u mnogim područjima. Danas se nutrija može pronaći u prirodi Sjeverne Amerike, Azije i Europe.

Barska nutrija u Europu je uvezena iz Južne Amerike zbog skupocjenog krzna. Ona je invazivna vrsta, uništava nasipe, obalu, tršćake i površine pod lokvanjem, izaziva eroziju obale.
Nutrija je uvrštena na popis 100 najgorih stranih invazivnih vrsta na svijetu i u Europi.

I eto, uvijek tako čovjek uprska stvar, njih zbog krzna dovuku s drugog kontinenta, a sad hoće da ih utuku.