Zamorci su živahne i radoznale životinje. Ako žive u urednom i čistom prostoru, u pravilu su dobrog zdravlja.

Zamorci su živahne i radoznale životinje. Ako žive u urednom i čistom prostoru, u pravilu su dobrog zdravlja.

Zamorčići su porijeklom iz centralnog dijela Južne Amerike. U 16. stoljeću španjolski osvajači prenose ih u Europu. Zamorčić ili morsko prase dobio je tako i ime: donešen je preko mora i glasa se kao praščić. Unutar vrste postoji više varijanti boje i krzna. Osnovne podjele: zamorčić kratkodlaki mekane dlake, zamorčić svilene dlake, zamorčić duge dlake.

Zamorčići su prilično aktivni te zahtijevaju mnogo prostora. Mjesto na kojem će zamorčić boraviti mora biti zaštićeno od kiše, sunca i hladnoga vjetra, propuha i naglih promjena temperature. Prilikom izbora kaveza morate paziti da površinom nije manji od 120 x 60 cm te niži od 50 cm. Naravno, ukoliko je zamorčića više, potreban je veći kavez. Ako je kavez manji, zamorčića morate češće puštati u šetnju po stanu ili nekom vanjskom dobro ograđenom i zaštićenom prostoru. Zamorčić će se osjećati sigurnije ukoliko je njegov kavez na povišenom mjestu. U samom kavezu potrebno je osigurati mjesto za spavanje, vodu, posudicu za hranjenje te slobodno kretanje. Dno kaveza treba biti posuto steljom koja se treba svakodnevno čistiti kako bi se izbjegli neugodni mirisi te pojava bolesti. Bilo bi poželjno da zamorčić svaki dan može izaći iz kaveza, ali se treba obratiti posebna pažnja kako ne bi imao prilike grickati električne kablove ili otrovne biljke.

Prvi dan u novoj sredini zamorčić će biti plašljiv i suzdržan. Prije nego što ga pokušate staviti u ruke, važno je s njim nekoliko dana “razgovarati”. Nakon toga mu ponudite slasni zalogajčić iz ruke i kada vidite da više nije plašljiv, uz mirno pričanje uzmite ga u ruke i mazite. Tako ćete zadobiti njegovu naklonost. Nakon toga će vam iz znatiželje i sam dolaziti u ruke.
Tokom cijelog procesa pripitomljavanja, ali i kasnije morate biti sigurni u ono što radite, bez obzira što ni sami ne znate je li to pogrešno ili ne. Životinja osjeća nesigurnost.
Prvih nekoliko dana ga pustite da se adaptira u novu sredinu, tj. nemojte imati nikakvog fizičkog kontakta s njim, osim mijenjanja vode i hrane. Već nakon nekoliko sati što je stigao u novi dom, možete se polako približiti kavezu i pričati mu. Uskoro možete uzeti sitno nasjeckanu jabuku u ruke te mu dati da je jede iz nje, s time da pripazite da se ruka previše ne približi i da miruje. Kasnije ga možete pokušati maziti, a kada vidite da je sve obavljeno uspješno, istim principom ga namamite da stane u vaše ruke/krilo i sl.Trebate ga pustiti u sobu da se istrči i to kada vidite da se lagano prilagodio novom okruženju.Početak pripitomvljavanja obavezno izvršavajte u kavezu, a tek kasnije i izvan njega. 

Potrebni su rad i strpljenje jer će van za pripitomljavanje biti potrebno barem mjesec/mjesec i po, ako ne i više. Zavisi od zamorca do zamorca.

Ponekad su razdražljivi, ali rijetko će ogrepsti ili ugristi vlasnika. Znatiželjni su, druželjubivi i komunikativni. Životni vijek zamorčića je 4 - 8 godina.

Zamorčići su biljojedi. Suho sijeno je baza njihove ishrane, pa zato uvijek mora biti dostupno. Uz sijeno, u posudici treba imati stalno mješavinu sjemenja za zamorčiće te svakodnevno svježe voće i povrće. Kako su velike izjelice, treba paziti na količine hrane koju im dajete kako ne bi došlo do pretjerane težine. Količina gotove hrane za zamorce bila bi 1 kašika dnevno. Za ishranu zamorčiću možemo ponuditi: špinat, celer, rajčicu, mrkvu, papriku, krastavac, jabuku, dinju, breskve, grožđe, jagode, kruške, travu (s nezagađenih površina, nikako uz ceste), list maslačka.

Zdrav zamorčić ima bistre oči, suhu njuškicu te uredno i sjajno krzno. Nokti i zubi se redovno trebaju kontrolisati. Probleme sa češanjem, svrabom, gubitkom dlake ili bilo kojom promjenom izgleda ili ponašanja mora rješavati veterinar. Dugodlaki zamorčići se trebaju redovno češljati kako bi im dlaka bila u što boljem stanju, da se ne bi petljala, a ako primjetimo da dužina dlake smeta zamorčiću prilikom kretanja ili se previše prlja kod obavljanja nužde, morate je odrezati.

Zdravlje
Zamorčić je zdrav kada:
- Živahan je i ima dobar apetit
- Oči mu nisu suzne i krmeljave
- Zubići i nokti mu nisu predugački
- Ima suh nosić
- Dlaka je sjajna i miriši na svježe sijeno ili slamu
- nema otekline ili vidljive povrede

Razmnožavanje
Mužjaci su spremni za parenje sa 60 dana, a ženke s 28 - 35 dana. Trudnoća traje 59 - 72 dana, a na svijet dolazi od 2 - 5 zamorčića. Čim se izlegu, zamorčići imaju otvorene oči i dlaku. Sišu 2 - 3 sedmice. Ako se odlučite pariti ženkice morate to učiniti dok su mlađe (od 6 mjeseci do godinu dana starosti).

Zamorčići vole društvo i bilo bi idealno da su u kavezu najmanje dvoje. Najlakše je kad ih nabavite dok su maleni. Zamorčići postaju agresivni ako ima više mužjaka blizu ženki. Sam mužjak može bez problema boraviti sam s drugim mužjakom ili ženkom, ali privikavanje je lakše ako odrastaju od malena zajedno ili se kasnije moraju pomalo privikavati jedno na drugo. Ukoliko je mužjak kastriran, dozvoljene su sve kombinacije. Zajednički život zamorčića i kunića nije idealan zbog razlika u ponašanju.

Zamorčići i vršenje nužde.

Smatra se kako učenje zamorca na obavljanje nužde na jednom mjestu znatno varira bez obzira na pol. Neki zamorci se mogu naučiti, dok druge jednostavno nije moguće naučiti. No ipak, postoji jedan stepen uspješnosti kojeg nije poseban problem postići. 

Potrebno je strpljenje i postavite realne ciljeve u postizanju željenog. Nemojte očekivati rezultat preko noći, te imajte na umu činjenicu kako je mnogo lakše naučiti zamorca da obavlja mokrenje na jednom mjestu, a puno teže kakanje. Često je slučaj da se i pored obavljanja mokrenja na jednom mjestu, povremeno događaju nezgode.

Zamorci vole obavljati nuždu u privatnosti, na tamnom i najnedostupnijem mjestu (najčešće ispod kauča, kreveta, u uglovima i sl.).Pa ako je kavez veliki, neki skriveni ugao se može odvojiti... Takođe, nuždu ne obavljaju svaki put na istom mjestu.

Prije počinjanja učenja, zamorca stavite van kaveza u ograničeno područje i posmatrajte ga. Neka Vam pokaže gdje bi se htio sakriti i obaviti nuždu. Možete ga preduhitriti zagrađivanjem mogućih mjesta obavljanja nužde i ostavljanjem slobodnog najudaljenijeg i najmračnijeg mjesta od početnog. Na to mjesto možete smjestiti posudu za vršenje nužde (ili novinski papir) u koju stavite malo stelje iz kaveza kako bi bio privučen svojim prirodnim mirisima. Zamorac će ići za ovim kako bi vršenjem nužde na tom mjestu pojačao svoj prirodni miris (obilježavanje teritorija). Nakon obavljene nužde na jednom određenom mjestu nagradite ga poslasticom kako bi ohrabrili ovakvo ponašanje. 

Nakon savladanog ovog koraka, pod možete prekriti novinskim papirom ili staviti nekoliko posuda za vršenje nužde kako bi s vremenom mogli smanjiti broj posuda odnosno maći novinski papir na samo jedno mjesto. Zamorac bi se trebao naučiti da se nužda normalno obavlja u posudu ili na novinski papir pa će vođen time obavljati nuždu na jednom određenom mjestu.

Posudu možete smjestiti i u kavez-ugao kada je zamorac unutra, a kada ga puštate po vani posudu smjestite na prikladno mjesto vani.

Takođe, mjesto za obavljanje nužde možete napraviti u uglu prostorije mnogo većih dimenzija, smjestiti stelju, sijeno, igračke i sl. kako bi na tom mjestu duže boravio čime se dobija manja površina prostora za moguće nezgode.

Proces učenja može potrajati i sedmicama, zato budite uporni i strpljivi.

Zanimljiv savjet jednog iskusnog vlasnika koji je naučio većinu, ali ne sve, zamorčiće da obavljaju nuždu, pretežno uriniranje, u za to predvidjeni wc:

Potrebni su: plastična vrećica i wc za mačiće (sa posve niskim ulazom). Za wc je koristio reciklirani novinski papir, ali se mogu koristiti i peleti prekriveni slojem piljevine ili sama piljevina - kako kome odgovara.
Zamorčić se postavi na plastičnu vrećicu dok se ne popiški i pokaka (na krilu, ili krevetu, da mu se nešto sočno, krastavac ili tikvica). Kad je zamorčić obavio nuždu, podigne se, a obavljena nužda se zasipa u mačji wc. U wc se stavi i zamorčić te se nagradi sa malom poslasticom, onime što najviše voli. Nakon toga se zamorčić ponovo uzme u krilo, na 15 minuta. Nakon 15 min stavi se u wc dok ne obavi piškanje. Opet mu se da poslastica. Cijeli se proces ponavlja. Njegovim zamorčićima je trebalo oko 2,5 sata svakome, ali nakon toga više ne piške po vlasniku, jer kada ih ima kod sebe, ima i wc odmah uz sebe, te ih stavlja u njega svakih 15 minuta, ili oni sami trče u njega kada im je sila.

Na taj je način naučio zamorčiće razne dobi da se nužda obavlja u wc-u.

Zamorci su živahne i radoznale životinje. Ako žive u urednom i čistom prostoru, u pravilu su dobrog zdravlja.

Dobrodošlicu će vam poželjeti piskutanjem.

Trebate znati da zamorci ne podnose buku, posebno ne visoke tonove s radija ili televizije, a ako su tome izloženi duže vrijeme, mogu oboljeti.