Vombat je mali torbar koji ima navike glodara: kopa duge podzemne hodnike, u koje se uvlači preko dana.
Vombat je mali torbar koji ima navike glodara: kopa duge
podzemne hodnike, u koje se uvlači preko dana.
Vombat je mali torbar koji ima navike glodara: kopa duge podzemne hodnike, u koje se uvlači preko dana. Uveče napušta jazbinu i traga za hranom: travom, korijenjem, korom drveta i gljivama. Iako živi u velikim grupama, nije društven i svađa se sa članovima svog "plemena".
Vombati su kratkih nogu, mišićni četvoronožni tobolčari, porijeklom iz
Australije, dužine oko 1 metar, sa kratkim, zdepastim repom, a nalaze se u
šumovitim, planinskim i toplim područjima u jugo-istočnoj Australiji,
uključujući i Tasmaniju, kao i u izoliranom području od oko 300 hektara u
Epping Forest National Park-u, centralnom Kvinslendu.
Vombati kopaju i izrivaju velike sisteme pod zemljom, slično glodarima, pomoću zuba i snažnih kandži.
Obični vombat (Vombatus ursinus) je australijski torbar čuven po ovom jedinstvenom svojstvu u životinjskom carstvu.
Obični vombat i njegova dva rođaka - sjeverni dlakavonosi vombat i južni
dlakavonosi vombat - imaju izmet kockastog oblika i proizvode preko 100
"kockica" dnevno.
Vombat ima najsuvlji izmet od svih životinja, što je rezultat toga što vombat ima nevjerovatno dug proces varenja, koji može da traje između 14 i 18 dana. Taj proces omogućava vombatu da apsorbuje maksimalnu količinu hranljivih materija iz svoje hrane, pijre nego što je pretvori u kockice.
Vombati, takođe, imaju veoma dugačko debelo crijevo i digestivni trakt. Kako
se sva vlaga apsorbuje, tako ostatak postaje kompaktan i veoma čvrst, što
dovodi do toga da se izmet odlama lako, ostavljajući ravne stranice.
Zahvaljujući tome, on poprima oblik veoma sličan kockici.
Kratkonog, jedan metar dug torbar. Tijelo je nezgrapno, teško, vrat snažan i
kratak, glava nezgrapna, uši su kratke i zaobljene, a rep vrlo kratak. Noge su
kratke i savijene, na njima ima pet prstiju sa dugačkim, snažnim, srpastim
kandžama.
Krzno vombata je prilicno oštro, boja varira između sive i braon, sve do crne. Dužina tijela se kreće u prosjeku oko 1 m, a težina izmedju 20-35 kg.
Zubi, tj. sekutići slični su kao kod - glodara, ali su adaptirani za glodanje tvrde
vegetacije.
Aktivni su uglavnom u sumrak i tokom noći,a znaju da rizikuju i izlaze i tokom hladnih i oblačnih dana radi hrane. Vombat okupira teritoriju od 4-23 ha površine. Svaka jedinka ima oko desetak svojih jazbina i svaka ima po nekoliko otvora.
U svojoj jazbini živi samostalno, kontaktira sa jedinkama suprotnog pola samo u sezoni parenja.
Brani svoj dom i pokazuje veliku agresivnost prema uljezima. Kada je napadnut, vombat je u stanju da pokrene i poslednji atom svoje snage da se suprotstavi neprijatelju. Osim snažnih pokreta zadnjih udova, predatoru hvatanje plijena otežava i izuzetno zadebljao zadnji dio tijela, građen od hrskavičave tvorevine, kao i vrlo mali i kratak rep. Nije plašljiv, ne ustukne pred ljudima i ne plaši se kao kenguri, ali traži da se poštuje njegova samoća. Napadnu osobu zna da ugrize za nogu, što je vrlo bolno, jer svojim oštrim zubima probije čak i ljudsku čizmu, kada se osjeti ugroženo. Ćudljive je prirode i može izraziti agresivnost, ne samo kada je isprovociran, nego i kada jednostavno nije dobro raspoložen.
Oglašava se promuklim režanjem.
Kreće se vrlo sporo, ali ako je potrebno može dostici i 40 km/h i tu brzinu dostiže u vremenskom intervalu od samo 90 sekundi.
Polnu zrelost dostižu sa 2 godine. U vrijeme sezone parenja, koja traje od aprila do juna, usamljeni vombati traže partnera. Ženka rađa nedoraslo mladunče nakon graviditeta od 20-22 dana.Mladunče je sićušno i mora otpuzati do majčine torbe i zakačiti se za bradavicu, da bi preživjelo. Tu boravi narednih 6 mjeseci, sve dok se potpuno ne formira.
U majčinu torbu ulazi sa zadnje strane, torba je okrenuta tako, da prašina tokom iskopavanja jazbine ne bi oštetila ili isprljala mladunče. Iako je mladunče dovoljno odraslo, još godinu dana nakon napuštanja majčine torbe ono ostaje uz nju, majka mu pomaže u pronalaženju hrane. Ako se iznenada pojavi opasnost, mladunče uskače u torbu i tu se osjeća sigurno. Sa svojih 18 mjeseci, dovoljno je odraslo i sposobno da se brine o sebi i nastavlja svoj život nezavisno od majke.
Dostižu najviše 5 godina starosti-u divljini.
Prosječan životni vijek ove životinje je oko 20 godina-u zatočeništvu.
U divljini živi samo u Australiji, gdje su se dosjetili i počeli izrađivati originalne suvenire. Naime, od vombatovog izmeta prave – papir. Po parkovima u kojima životinja živi skupljaju njegov izmet i potom ga nose u tvornicu, u kojoj se na ručni način pravi papir. Kažu da je smrad u tvornici vrlo intenzivan, ali je papir odličnog kvaliteta. Naime, vombat se hrani isključivo biljkama pa mu je izmet bogat vlaknima i stoga odličan za pravljenje papira.
Vombat je mali torbar koji ima navike glodara: kopa duge podzemne hodnike, u koje se uvlači preko dana. Uveče napušta jazbinu i traga za hranom: travom, korijenjem, korom drveta i gljivama. Iako živi u velikim grupama, nije društven i svađa se sa članovima svog "plemena".
Vombati kopaju i izrivaju velike sisteme pod zemljom, slično glodarima, pomoću zuba i snažnih kandži.
Obični vombat (Vombatus ursinus) je australijski torbar čuven po ovom jedinstvenom svojstvu u životinjskom carstvu.
Vombat ima najsuvlji izmet od svih životinja, što je rezultat toga što vombat ima nevjerovatno dug proces varenja, koji može da traje između 14 i 18 dana. Taj proces omogućava vombatu da apsorbuje maksimalnu količinu hranljivih materija iz svoje hrane, pijre nego što je pretvori u kockice.
Krzno vombata je prilicno oštro, boja varira između sive i braon, sve do crne. Dužina tijela se kreće u prosjeku oko 1 m, a težina izmedju 20-35 kg.
Aktivni su uglavnom u sumrak i tokom noći,a znaju da rizikuju i izlaze i tokom hladnih i oblačnih dana radi hrane. Vombat okupira teritoriju od 4-23 ha površine. Svaka jedinka ima oko desetak svojih jazbina i svaka ima po nekoliko otvora.
U svojoj jazbini živi samostalno, kontaktira sa jedinkama suprotnog pola samo u sezoni parenja.
Brani svoj dom i pokazuje veliku agresivnost prema uljezima. Kada je napadnut, vombat je u stanju da pokrene i poslednji atom svoje snage da se suprotstavi neprijatelju. Osim snažnih pokreta zadnjih udova, predatoru hvatanje plijena otežava i izuzetno zadebljao zadnji dio tijela, građen od hrskavičave tvorevine, kao i vrlo mali i kratak rep. Nije plašljiv, ne ustukne pred ljudima i ne plaši se kao kenguri, ali traži da se poštuje njegova samoća. Napadnu osobu zna da ugrize za nogu, što je vrlo bolno, jer svojim oštrim zubima probije čak i ljudsku čizmu, kada se osjeti ugroženo. Ćudljive je prirode i može izraziti agresivnost, ne samo kada je isprovociran, nego i kada jednostavno nije dobro raspoložen.
Oglašava se promuklim režanjem.
Kreće se vrlo sporo, ali ako je potrebno može dostici i 40 km/h i tu brzinu dostiže u vremenskom intervalu od samo 90 sekundi.
Polnu zrelost dostižu sa 2 godine. U vrijeme sezone parenja, koja traje od aprila do juna, usamljeni vombati traže partnera. Ženka rađa nedoraslo mladunče nakon graviditeta od 20-22 dana.Mladunče je sićušno i mora otpuzati do majčine torbe i zakačiti se za bradavicu, da bi preživjelo. Tu boravi narednih 6 mjeseci, sve dok se potpuno ne formira.
U majčinu torbu ulazi sa zadnje strane, torba je okrenuta tako, da prašina tokom iskopavanja jazbine ne bi oštetila ili isprljala mladunče. Iako je mladunče dovoljno odraslo, još godinu dana nakon napuštanja majčine torbe ono ostaje uz nju, majka mu pomaže u pronalaženju hrane. Ako se iznenada pojavi opasnost, mladunče uskače u torbu i tu se osjeća sigurno. Sa svojih 18 mjeseci, dovoljno je odraslo i sposobno da se brine o sebi i nastavlja svoj život nezavisno od majke.
Dostižu najviše 5 godina starosti-u divljini.
Prosječan životni vijek ove životinje je oko 20 godina-u zatočeništvu.
U divljini živi samo u Australiji, gdje su se dosjetili i počeli izrađivati originalne suvenire. Naime, od vombatovog izmeta prave – papir. Po parkovima u kojima životinja živi skupljaju njegov izmet i potom ga nose u tvornicu, u kojoj se na ručni način pravi papir. Kažu da je smrad u tvornici vrlo intenzivan, ali je papir odličnog kvaliteta. Naime, vombat se hrani isključivo biljkama pa mu je izmet bogat vlaknima i stoga odličan za pravljenje papira.
Primjedbe
Objavi komentar