PRERIJSKI PAS (prairie dog)-osvaja srca širom svijeta.

PRERIJSKI PAS (prairie dog)-osvaja srca širom svijeta.

Na uzanom pojasu zemljišta koji se prostire od centralnog Teksasa do granice SAD i Kanade žive crnorepi prerijski psi. Ove simpatične rođake vjeverice su veoma druželjubive. Žive u zajednicama koje čine jedan mužjak, nekoliko ženki u bliskom srodstvu i njihovi mladunci. Hodnici njihovih jazbina povezani su s domovima drugih rođaka, tako da kolonija crnorepih prerijskih pasa često prekriva i po nekoliko hektara. Proje nego što je veliki broj ovih životinja istrijebljen, najveća ikada zabelježena kolonija pronađena je u Teksasu, a zauzimala je površinu od 65.000 kilometara kvadratnih, a u njoj je, prema procjenama zoologa, živjelo oko 400 miliona životinja.

Ovakva povezanost prerijskih pasa korisna je zbog potrebe da se ove životinjice odbrane od brojnih grabljivica – kojota, lisica, risova, zmija, sokola, jastreba i orlova. „Dežurni stražari“ upozoriće ostatak kolonije na opasnost glasnim dozivanjem, nalik na pseći lavež, na šta će sve životinjice užurbano trčati u svoja bezbijedna skloništa pod zemljom. Bliskost crnorepih prerijskih pasa vidljiva je i pri susretu, oni se ljube kad se sretnu, a bliži rođaci se čak i grle.

 AHHH.

Jazbina prerijskog psa sastoji se od nekoliko tunela, s čijih su strana iskopane sobe u kojima stanari čuvaju hranu i odgajaju mlade. Ulaz je zaštićen kupastim uzvišenjem koje služi kao osmatračnica i štiti dom od pljuskova i poplava. Živjeći u preriji, ovaj rođak vjeverice prilagodio se okolini. Linja se dva puta godišnje, kako bi bio što manje primjetan među niskom žućkastom travom. Vodu ne pije, već svu potrebnu tečnost crpe iz hrane, i to lišća, korjenja, lukovica, mladica, žbunja, žitarica, cvješa i pokojeg insekta.  

U ravnicama zapadnih država SAD živi simpatična životinjica, rođaka vjeverice, po imenu prerijski pas. Ovaj mali glodar je snažan i debeo. Ima široku, zaobljenu glavu, kratak žbunast rep i kratke noge. Težak je od pola kilograma do kilogram i po. Glava i tijelo dugi su mu oko 30, a rep oko deset centimetara. Krzno mu je žućkasto, prošarano sijedim dlakama, dok je na stomaku bjeličasto. Njegove tamne i kratke uši jedva proviruju iz krzna. Isto kao i kod vjeverice, oči su mu postavljene sa strane i omogućavaju mu široko vidno polje, tako da lako ugleda grabljivicu.
 VESELI SMO.

Piskutavi glas prerijskog psa podsjeća na pseći lavež. Najnovija istraživanja prirodnjaka pokazala su da ove životinjice imaju veoma složenu komunikaciju. Njihovo upozorenje na opasnost razlikuje se za svakog grabljivca. Prerijski pas nalazi se na jelovniku mnogih životinja, na primjer, kojota, jazavaca, lasica, zmija, ali i sokolova, sova, orlova i gavrana. Kada se grabljivac približi, prerijski pas se uznemiri, laje da upozori susjede, klati se gore-dolje, a zatim biježi. Pošto ne može da se brani, jedina nada su mu brze noge. Može da jurne brzinom od 60 kilometara na čas.
FOTO  GALERIJA:

U ZOOO.