ZAMORAC ( guinea pig ),veseo sam,tih i vrlo umiljat ljubimac.

Zamorca nazivamo još i gvinejsko prase, jer su ga prvi pripitomili i uzgajali na području Gvineje, ali nažalost, radi mesa. S praščićima zamorčić nema nikakve sličnosti, jer pripada porodici glodavaca.

U Europu je stigao u 16. stoljeću, a i tu je u početku služio isključivo za prehranu, posebno siromašnim slojevima, jer kao isključivi biljojed ima skromne potrebe po pitanju držanja i prehrane, a daje kvalitetne bjelančevine. Danas je čest kao kućni ljubimac, posebice kod ljudi koji žele druželjubivu životinjicu koju ne treba izvoditi van.

U prirodi je većina zamoraca kratkodlaka, a u Južnoj Americi (najviše u Čileu i Peruu) živi vrsta čija duljina dlake prelazi 15 cm. Upravo od te vrste korijen vuče većina vrsta koje se danas nude u prodavaonicama kućnih ljubimaca. U početku su zamorci imali glatku dlaku, no uzgojem za kućne ljubimce stvoreni su i primjerci s čupavom dlakom, složenom u vrtloge. Postoje i angora zamorci i zamorci s kovrdžavom dlakom.

Na prednjim nogama ima po četiri, a na stražnjim po tri prsta, slabije obrasla dlakom. Životni vijek zamorca u zatočeništvu obično se kreće oko sedam godina.
Zamorac je idealan ljubimac za obitelji koje nemaju puno prostora, jer je sasvim zadovoljan u prostoru veličine ne manje od 30x60 cm, no, ako mu dozvolite, pratit će vas svuda po stanu, a i po dvorištu ili travnjaku. Zubi mu stalno rastu, pa se moraju trošiti.

Osnovna boja divljeg zamorca je smeđa, a danas ih ima u bijeloj, žutoj, smeđoj, crvenoj i crnoj boji. Zamorci iz naših pet shopova najčešće su višebojni. Trup zamorca je valjkast, dug do 25 cm (iako se nude i izrazito male vrste), a nožice vrlo kratke, pa simpatično i neobično hoda.
Upravo zbog toga je važno da kućica i sve što u nju stavljate ne bude toksično, pa je sve to važno kupiti u specijaliziranim trgovinama. Osim kućice treba vam i nešto stelje (hoblovina ili slama). Zamorčić voli dodir i maženje, jer se tako osjeća sigurno, no morate paziti da ga nježno podižete i odmah prislonite uz sebe. Kako djeca znaju biti nepažljiva u igri s ljubimcima, i njih je važno ovo naučiti.

Zamorac potječe od pretka Cavia cutleri koja obitava u Južnoj Americi. Zamorce su držali Inke, davno prije Europljana, a uglavnom su im služili kao kućni ljubimci tj. hrana. Osvajanjem u 16. stoljeću španjolski konkvistadori su ih pronašli slobodne u kućama građana te ih pronjeli Europom. Oni us i dalje zadržali ulogu hrane. Vrijeme dolaska na europsko tlo nije pouzdano , no danas su zamorci jedno od najomiljenijih dječjih kućnih ljubimaca širom svijeta.

Smještaj kaveza i veličina:
Zamorčići su vrlo aktivne životinje, a zato zahtijevaju puno prostora. Mjesto za kavez mora biti zaštićeno od kiše, vlage, hladnoće, propuha te naglih promjena temperatura. Pri kupnji ili izradi kaveza moramo paziti da ne bude manji od 120x60 cm te niži od 5o cm. Ukoliko je više zamoraca potreban je veći kavez. Ako je pak kavez manji morate mu osigurati dovoljno vremena provedenog u šetnji prostorom u vašem stanu (bez kablova, može biti loše). Također je bolje da je kavez na povišenom mjestu kako bi se zamorac/i osjećao/i sigurnije.

Iako se zamorci najčešće kupuju kao dječji ljubimci, njihova njega i održavanje nastambe primjerenija je odraslima, jer je potrebno redovito uklanjanje izmeta, mijenjanje vode za piće, čišćenje nastambe i redovito četkanje. Najbolje ga je hraniti gotovom hranom kupljenom u trgovinama. Za probavu mu je nužno sijeno, koje također treba nabaviti u specijaliziranim trgovinama.

Treba mu dosta C vitamina, pa će biti sretan ako mu dajete kupus. Nije loše dati mu i voća, posebno kriške limuna i jabuke (bez sjemenki, jer su otrovne).

Društvene životinjice poput zamoraca bit će najsretnije ako ih držite u istospolnim parovima (s raznospolnim parovima imat ćete problem potomstva, a više ženki u istom prostoru, primjerice, zna se potući). Znanstvena istraživanja pokazala su da se rječnik zamorčića sastoji od sedam različitih i osnovnih zvukova, koje i ljudi mogu naučiti prepoznavati. Tim zvukovima zamorac pokazuje je li gladan, ljut ili sretan, a čak i prede poput mačke.
Družeći se s njim možete razviti lijep kontakt, a možete ga čak u određenim uvjetima izvoditi i van. No, kako su zamorci relativno osjetljive životinjice, nešto više o njihovoj prehrani i držanju pročitajte u mojim blogovima.

Kako nije rijetko da rodbina ili prijatelji za rođendan sasvim nenajavljeno poklone zamorca (što baš i nije pristojno i obzirno, iako je u najboljoj namjeri), nije loše na jednom mjestu imati podsjetnik na osnovne potrebe za držanje zamorca, kako se ne bi dogodile suze zbog uginuća ili bolesti kao posljedice neadekvatnog držanja i njege.

U samom kavezu bi bilo potrebno osigurati mjesto za spavanac, vodu,hranu, igru i kretanje. Dno kaveza posuto steljom treba se redovito čistiti kako bi se izbjegli neugodni mirisi ili čak bolesti.

Bilo bi poželjno zamorca puštati svakodnevno da trčkara po sobi po par sati kako bi se „istrošio“ također samo uz nazočnost samostalne osobe. Kako se ne bi dogodilo da zami dođe u kontakt sa električnim kablovima ili otrovnim biljkama.

Kod zamoraca je prehrana jednostavna, no ima stvari na kojima s treba obratiti pažnju. Zamorci su isključivo vegetarijanci/biljojedi/biljožderi i uz peletiranu hranu hrane se voćem i povrćem. Zamiji vole rutinu i predvidiv život, a to je isto sa hranom. Ako mijenjate vrstu peletirane hrane, radite to postepeno miješajući hranu sa hranom, ne naglo jer bi moglo doći do stresa u zamorca.

Iako zamorci crpe veliku količinu vode iz voća i povrća, svježa voda je neophodna te mu uvijek mora biti dostupna (zdjelica ili pojilica) Voda se mora mijenjati svaki dan, a svaki drugi isprati vrelom vodom, kako se ne bi nakupile alge ili bakterije. Pripazite da bočica nije na direktnom svijetlu duže vrijeme, kako se ne bi zagrijala voda. Ako kupujete vodu, nikako ne smijete koristiti destiliranu vodu i vodu bogatu kalcijem. Također se preporuča pojilica, jer bi se moglo dogoditi da se zamorac okupa.

Sijeno je temeljna hrana u prehrani zamoraca. Iako ju hrana za zamorce sadrži ne u dovoljnim količinama. Sijeno mora biti dostupno svaki dan i ne smijete ograničavati količinu. Sijeno je potrebno jer zamorac svakodnevno mora trošiti stražnje zube (žvakanjem), kako ne bi narasli, a ako narastu ostaje samo rezanje zubi. Također je važno i zbog probave.
Iako zamorci crpe veliku količinu vode iz voća i povrća, svježa voda je neophodna te mu uvijek mora biti dostupna (zdjelica ili pojilica) Voda se mora mijenjati svaki dan, a svaki drugi isprati vrelom vodom, kako se ne bi nakupile alge ili bakterije. Pripazite da bočica nije na direktnom svijetlu duže vrijeme, kako se ne bi zagrijala voda. Ako kupujete vodu, nikako ne smijete koristiti destiliranu vodu i vodu bogatu kalcijem. Također se preporuča pojilica, jer bi se moglo dogoditi da se zamorac okupa.

Gotova i peletirana hrana: Takva hrana osigurava balans vitamina, minerala i hranjivih tvari. Iako peletirana hrana nije nužna u prehrani zamoraca, bilo bi ju dobro okoristiti kao primarnu hranu nakon sijena. Peletirana hrana je glavni izvor proteina, a ako ju ne odlučite koristiti morate dobro isplanirati plan prehrane, koja će sadržavati sve potrebne hranjive tvari koja je inače u peletiranoj hrani. Odrasli zamorac pojede u prosijeku 60 grama hrane dnevno, dok oni aktivniji jednu manje a neaktivni više-manje iz dosade.

Pošto zamorci vole rutinu nastojite ga hraniti u isto vrijeme, bez obzira hranite li ga 1 ili 2 puta dnevno. Uvijek odstranite ostatak peletirane hrane nakon dva-tri-sata inače će ih zami nastaviti grickati i kada je sit, što ne valja za njegovu težinu (najviše 1 kila- mužjaci mogu i preći). Previše peletirane hrane može dovesti do prekomjerne težine, zato hranu uvijek treba davati kada je za to vrijeme. Sijeno je jednina hrana koja im mora biti dostupna 24 sata na dan. Kada birate peletiranu hranu, nastojite ne kupovati hranu sa suhim voćem ili masnim sjemenkama. To je zato jer imaju previše masti te također mogu dovesti do prekomjerne težine. Uz to mnoge mješavine hrana sadrže suncokretove sjemenke.

Zamorci se ne smiju hraniti sa bilo kakvim sjemenkama sa ljuskama jer postoji mogućnost da se zamorac uguši sa ne dobro prožvakanom ljuskom. Zamorci se hrane isključivo paletiranom hranom za zamorce nikako za kuniće ili bilo koju drugu životinju (isto vrijedi i obrnuto) Peleti za zamorce napravljeni su isključivo za njegovu prehranu, ostale hrane npr.za hrčka mogu dovesti do ozbiljnog problema. Hrana za ostale glodavce može naškoditi zamorcu jer ima manjak/višak vitamina i minerala. Npr. hrana za hrčke sadrži suncokretove sjemenke, a hrana za kuniće antibiotik koji sprečava bolest coccidiose, a može biti otrovan za zamorce. Budući da svaka životinja ima svoje potrebe za mineralima i hranjivim tvarima u hrani nije dobra ni kombinacija „sve u jedan“.

Voće i povrće: Kao vegetarijanci zamorci u svojoj prehrani imaju voće i povrće. Kao što je spomenuto ono je bogat izvor C vitamina. Fosfor i kalcij su nužni minerali u prehrani zamoraca, ali zapamtite da ih dobivaju iz peletirane hrane, te zato pazite na količinu. Previše kalcija u mokraći zamorca može dovesti do stvaranja kamenca. Dobar balans fosfora, kalcija i vitamina C sprječava potrebu za vitaminom D. Iako većina peletirane hrane sadrži vitamin D, nema jamstva da ju sadrži i ona koju vi koristite. Svježa zelena hrana i voće smanjuje potrebu za vodom. Kao i sa svakom hranom ni sa ovom se ne smije pretjerivati, jer previše zelene hrane može biti rezultat proljeva. Neki zamorci ne će jesti svu hranu koja im je dana, no neki će pojesti sve što im se stavi pod nos. Ovoje (nepotpun) popis voća i povrća koje zamorac smije jesti: jabuke, banane, radić, mrkva, brokula, celer, trava, špinat, rajčica, krastavac, paprika, breskve, kruške, kukuruz, peršin, rotkvica koraba… Uvijek pazite da voće i povrće nije špricano ili kontaminirano urinom (pasa, mačaka…)
Također zelena hrana pogotovo salata nikada ne smije biti mokra kada se daje zamorcu jer, bi moglo rezultirati proljevom.

Ono što morate izbjegavati u prehrani zamoraca:
1. stabljike celera (teško probavljive)
2. salata kristalka (bogata nitratom)
3. bilo kakve vrste ljuski (sjemeke suncokreta i sl.)
4. grah
5. rabaraba (iznimno otrovno)
6. krumpir (neki kažu nije otrovno u malim količinama, neki da su otrovni oni zeleni dijelovi ispod kore – u svakom slučaju, bolje ne riskirati)
Poslastice: Postoji više tvornički proizvedenih poslastica za zamorce, no one rijetko imaju prehrambenu svrhu, te često sadrže sjemenke sa ljuskama spojene medom. Zato ih bolje izbjegavajte. (bolje je prirodno).

Nemojte se začuditi ako primijetite da vaš zamorac jede vlastiti izmet, takvo je ponašanje potpuno i naziva se koprofagija. Kao i kunići i zamorci su vrlo ovisni o bakterijama kako bi probavili hranu i „izvukli“ sve vitamine. Zbog toga oni proizvode (oko 150 na dan) mekani izmet (caecotrophes) koji sadrži vitamin B i bakterije koje nastanjuju crijevnu floru. Ovakav će izmet zamorac ponovno probavljati- nešto slično se događa kada krava „preživa“ još ne potpuno probavljenu hranu. Važno je ne sprječavati zamorca da to radi, međutim, ako je hrana bogata kalorijima i proteinima zamorac možda ne će imati potrebu za ponovnim probavljanjem ne iskorištenih vitamina.

Razmnožavanje:Zamorčići su druželjubive životinje te je najbolje da ih u kavezu ima najmanje dvoje. Najbolje ih je kupiti zajedno kada su mali. Ako je u kavezu više mužjaka i jedna ženka zamorci postaju agresivni jer se bore za ženku. Sam mužjak može bez problema boraviti u kavezu sa ženkom. Ukoliko je mužjak kastriran dozvoljene su sve kombinacije. Zajednički život zamoraca i kunića nije dobar jer ima razlika u ponašanju. Ženke zamoraca spolno sazrijevaju u dobi od mjesec dana, a u toku jedne godine mogu imati tri legla. Gravitet traje 70-ak dana i u leglu su 2-5 malih.

FOTO GALERIJA: