Degu-upoznajmo druželjubivu, dobroćudnu i veoma inteligentnu životinjicu.

Degu-upoznajmo druželjubivu i dobroćudnu životinjicu.


Po mnogima najinteligentniji i najdugovječniji glodar koji se gaji kao kućni ljubimac je degu (Octodon degus). Prirodno stanište su mu travnati obronci Anda do visine od 1.200 metara, odnosno Čile i Peru. Popularan je mezimac zbog svoje dugovječnosti, radoznalosti, inteligencije, cjelodnevne aktivnosti, a najviše zbog prijateljskog odnosa sa čovjekom. 

Oglašava se različitim zvucima i daje na znanje da se buni što je u kavezu, da je gladan, ljut ili tužan. Sve više je zastupljen i na našim prostorima.
Rep mu je obrastao dlakom pa asocira na v
jevericu. Nazivaju ga i dlakorepim pacovom, iako nije srodan njemu, već činčili i morskom prasetu. Po jakim zadnjim nogama podsjeća na skočimiša. Najbolje je nabaviti mladu životinjicuu, jer će se lakše adaptirati.
Degu ili Octodon degus je simpatičan, izrazito živahan glodavac koji dolazi iz Čilea gdje se u današnje vrijeme istrebljuje jer je veliki štetočina. U prvo su vrijeme bili laboratorijske životinje, a u 20. stoljeću postaju kućni ljubimci.
Degu ima svijetlosmeđu boju dlake, njegov rep čini 1/3 pa čak i 2/3 njegove ukupne dužine tijela. Kada hoda, rep drži uspravno, a kada se penje, njime se služi za održavanje ravnoteže. Neki ga ljudi povezuju sa činčilama s kojima je u srodstvu. Ponašanjem je sličan vjevericama i zbog toga ga nazivaju “Čileanska vjeverica”.

Degu je izrazito društvena životinja, u prirodi živi u skupinama pa ako se odlučite imati degua kao kućnog ljubimca, obvezno mu nabavite društvo. U suprotnom moglo bi se dogoditi da od te izrazito vesele životinjice postane depresivna, tužna čak i agresivna, bez obzira na vašu angažiranost oko nje. Najbolje je držati dvije ženke u jednom kavezu, a ako želite priključiti i mužjaka, veselom društvu nabavite samo jednog. Ne stavljajte dva mužjaka u isti kavez jer će se životinje potući.

Najbolji smještaj za degua je kavez i to onaj na više razina. Kavez je bolji od terarija zbog bolje ventilacije, a i u njemu se može lakše penjati i kretati.

Kod kaveza posebnu pozornost treba posvetiti dnu koje ne smije biti od plastike jer će ga ubrzo uništiti. Najbolji je rešetkasti pod na kojem je stelja koja će spriječiti nastanak ozljeda nogu. Za razliku od ostalih glodavaca koji ne trebaju velike kaveze, degui bi trebali imati kavez veličine 100 x 60 x 60 cm.
Osim posude za hranu i vodu te životinje trebaju i mnogo ostalog sadržaja pa kavez popunite kotačem (čiji promjer ne bi smio biti manji od 25 cm, u protivnom neće moći trčati), granama (na koje se mogu penjati), igračkama i sl. Osim kotača pravo veselje bit će im kupanje u pijesku pa u kavez stavite posudicu s pijeskom dva do tri puta tjedno po 20 minuta. Kupanje u pijesku im je pravo veselje, ali im služi i za čišćenje krzna.

Za njih je vrlo važna ispravna prehrana. Oni su biljojedi i nije im potreban nikakav animalni nadomjestak u prehrani. Najbolje bi bilo kupovati gotovu hranu za degue i sijeno, koje možete kupiti u specijaliziranim trgovinama. U njegovoj prehrani ne bi smjelo biti puno šećera, masti i ugljikohidrata. Vlasnici često ne znaju za tu činjenicu pa nesvjesno štete svom ljubimcu.
Kod ostalih dodataka prehrani treba biti oprezan zbog toga što možete izazvati bolest sličnu dijabetesu. Orasi i lješnjaci su zabranjeni, ali možete mu davati povrće i voće koje ne sadrži velike količine šećera. U kavez stavite još nešto na čemu bi mogao trošiti svoje zubiće, npr. grančice.
Kod degua je još zanimljiv njihov rep. Nikada ne primajte degua za rep jer će ga odbaciti. Odbacivanje repa je prirodna pojava, a događa se kada se osjeća ugrožen. Kada degu odbaci svoj rep, ostat će krvava rana koja će s vremenom zarasti. U većini slučajeva dogodi se da odbaci trećinu ili čak pola repa koji nikada više neće narasti.
Kako su izrazito aktivni primijetit ćete da su i komunikativni. Degu ima veliki spektar zvukova kojima se glasa.

Karakteristike degua:
·       za razliku od ostalih glodavaca, aktivan je danju, najviše ujutro i poslijepodne,
·       životni vijek od pet do osam godina,
·       normalna tjelesna temperatura 37,9°C,
·       graviditet im traje 90 dana, mlade bi trebalo odvojiti od roditelja nakon pet do šest tjedana kako se ne bi međusobno parili.
Zanimljivost kod ženke degua je da može ostati skotna 24 sata nakon što je okotila mlade pa je preporučljivo na nekoliko dana odvojiti mužjaka od ženke kako bi se izbjegla ta situacija te da ženka može bez stresa othraniti mladunčad.

U prirodi divlji degu dugačak je od 25 do 44 centimetara, uključujući i petnaestak centimetara dugačak rep. Mužjak je za nijansu veći od ženke. Težina varira od 170 do 300 grama. U prirodi stariji mužjaci budu teški i do pola kilograma. Tijelo mu je pokriveno finom dlakom smeđe ili sive boje, koja pod svjetlom ima zelenkasti ili narandžasti preliv. Mutacijama i odgojem dobijeni su i degui sa bijelim, krem, crnim i plavičastim flekama, pa čak i jednobojni u navedenim bojama krzna. 
Ako primijetite neke promjene u ponašanju degua, poput proljeva, apatije, gubitka težine, nevoljkosti, odmah posjetite veterinara. Bolest bilo kakvog uzroka u degua se smatra hitnim slučajem jer oni nemaju rezervu energije i vrlo brzo nastupa stanje šoka.
Bolesti od kojih najčešće obolijevaju:
·       katarakta koja se pojavljuje u starijih životinja, a uzrok je genetski poremećaj ili pogrešna prehrana, a izbjegava se pravilnom prehranom i parenjem izvan krvnog srodstva,
·       dijabetes koji se pojavljuje zbog pogrešne prehrane,
·       tumori su dosta česti u ovih životinja pa bi u ovom slučaju bilo najbolje kontaktirati veterinara.
Osim ove tri bolesti mogu se pojaviti i bolesti respiratornog sustava, ozljede, lomovi, prerasli zubi, invazije parazitima, proljevi i sl. Preporučuje se pregled dva puta godišnje zbog bolesti koje su karakteristične za ovu druželjubivu i dobroćudnu životinjicu.
FOTO GALERIJA:
 LJEPOTAN.






Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Kunić lavlja glava- karakteristike ovog specifičnog kunića i kako se o njemu brinuti.

Ovnoliki-patuljasti-kunic-prava sam maza.

LAVLJOGLAVI KUNIĆI-ISHRANA MALIH MAZA.