LASICA MALA / WEASEL /- ova mala životinjica svakako je posebna na svoj način i ako je planirate udomiti, znajte da ste dobili lasicu sa karakterom.Lasica je divlja, krvoločna i neukrotiva, ali istovremeno i velika maza.Đavolak u kući.

Lasice – Ova radoznala krznena stvorenja su vrlo zanimljivi ljubimci. Ali nisu baš laki za održavanje. Oni vole da lutaju i istražuju, a to nije dobro ako često otvarate i zatvarate ulazna vrata. Mogu lako da vam pobjegnu. Takođe, lasice mogu biti jako temperamentne i agresivne prema drugim posjetiocima koji vam dolaze u goste. Međutim, ova mala životinjica svakako je posebna na svoj način i ako je planirate udomiti, znajte da ste dobili lasicu sa karakterom. Životni vijek im je do osam godina. Najbolje se slažu sa djecom starijom od 12 godina. Iako postoje kavezi za lasice znajte da one najviše od svega vole slobodu, tj priliku da istražuju kuću. One su poput malog djeteta, zavirće u svaki kutak.

Pa šta ako su malo nestašne... Lasice mogu da budu najbolji drugari.

Kad je reč o ishrani, lasice su veoma specifične, zbog jedinstvene građe njihovog probavnog sistema. Hrana kroz crijeva prolazi brzo, i nedovoljno hranljivih materija se apsorbuje. Zato lasicama treba bogata, masna hrana sa puno proteina. I to nije sve: one moraju da jedu svaka tri-četiri sata, inače postaju nervozne.

Koljeno: svitkovci (chordata),
Razred: sisari (mammalia),
Red: zvijeri (carnivora),
Porodica: kune (mustelidae),
Znanstveno ime: Mustela nivalis,
Veličina: do 22 cm,
Hrana: miševi, štakori, krtice, ptice i jaja,
Životni vijek: 8 godina,
Prebivalište: suhe livade,
Status: zaštićena,

Prosječna lasica teži otprilike 198 grama.Njihovi repovi mogu biti dugački od 22-23 centimetara, što je zapravo jednako dužini ostatka njihovog tijela, a uobičajena je od 4-5 cm.

Tijelo lasica je dugo i vitko, sa dugim vratom, pljosnata i uska glava i kratki udovi. Ove životinje imaju velike crne oči i velike okrugle uši. Na stopalima imaju pet prstiju sa oštrim kandžama. Masa zavisi od mijesta lokacije. Sjeverno američka populacija ovih životinja je najmanja, dok one koje su nastanjene u sjevernoj Africi imaju najveću masu. Boja krzna im je čokoladna braon na ledjima i bijela sa braon tačkama na donjem dijelu tijela. Ljeti im je dlaka dugačka oko 1 cm, a zimi kada je oko 1.5 cm. Krzno na čitavom tijelu poprimi bijelu boju što je karakteristično za sjeverne predjele, a u južnim predjelima braon krzno. Životni vijek lasice je od 9 do 10 godina. U prirodi, lasice žive 7-8 godina. Oglašavaju se siktanjem i (kada je uznemirena) karakterističnim frktanjem.

Lasica ima izduženo tijelo s malom glavom i kratkom šiljastom njuškom i kratkim repom. Noge su kratke i tanke, a na prstima su tanke i šiljaste, oštre pandže.

Gornja strana tijela i bokovi pokriveni su crvenkasto-smeđom kratkom dlakom koja je jasno podijeljena od žućkastog trbuha i vrata. Stopala i prsti su bijele boje. U umjerenim i južnim krajevima ta se boja ne mijenja, ali lasice koje žive bliže sjeveru imaju zimsko krzno pokriveno bijelim i smeđim mrljama.
Živi na suhim livadama, uz grmlje, ali i u šumama, nizinama i brdima. Živi usamljeno skrivajući se u podzemnim rupama, pod kamenjem ili među korijenjem stabala. Zimi živi u stajama i sjenicima, podrumima, tavanima, a često i u gradovima.

Rijetko kopa vlastiti zaklon u kojem koti oko pet slijepih mladunaca. Mladunci su samostalni nakon 3 mjeseca.

Uglavnom je noćna životinja. Izvanredno trči, skače, vrlo dobro pliva i dobro se penje, te je vješta u provlačenju kroz najuže rupe i pukotine.
Hrani se svime što može uloviti.

Lasice naseljavaju sjeverne krajeve Evrope, Azije i Sjeverne Amerike, osim Islanda, Irske i istočne Kanade. Najjužnija staništa lasica se nalaze u Severnoj Africi. Takođe, čovjek ih je donio sa sobom i na Novi Zeland. Obično žive u blizini seoskih imanja, livada, na ivicama šuma i slično. U Evropi lasice obično žive u istim oblastima kao i njihovi bliski rođaci hermelini, koji su nešto krupniji ali jako slični.

Lasice mogu preživljavati na raznolikim staništima, uključujući otvorene šume,poljane,livade,stepe,prerije, polu-pustinje. Lasice izbjegavaju duboke šume,pjeskovite pustinje i otvorena mijesta. Dobro se adaptiraju u tundrama. Žive u podzemnim tunelima i na mijestima gdje se ne mogu lako pronaći. Iako su uglavnom aktivne noću, lasice se ponekad mogu susresti i danju. Žive vrlo samačkim životom i čak ni parenje ne može proći bez tuče. Ženke se mogu pariti više puta godišnje, ako ima hrane u izobilju.

Mužjaci i ženke žive odvojeno jedno od drugog osim za vrijeme sezone parenja. Ženke imaju sposobnost da odbiju druge ženke i mužjake od njenog mijesta naseljenosti. Mužjaci, jednom za vrijeme sezone parenja, pokazuju dominantnost nad ženkama. Lasice su veoma aktivne, i danju i noću. Lasice posmatraju pokrete svoga plijena prije nego što napadnu.Lasice posjeduju oštro čulo mirisa, sluha dodira i vida. Kao i većina sisara većinom se oslanjaju na svoje čulo mirisa. Prepoznavanjem mirisa komuniciraju međusobno i lociraju plijen.

Ishrana lasica se sastoji od malih sisara uglavnom glodara. Kada nema glodara lasice se hrane ptičijim jajima. Takođe jedu i insekte ali i gmizavce. Ekstreme sjeverne vrste se hrane leševima leminga. Mužjaci su bolji lovci i česće love veći plijen dok ženke nastavljaju potragu za malim glodarima.

Lasice se razmnožavaju jednom ili dva puta godišnje. Sezona parenja je u proljeće i kasno ljeto. Imaju od jednog do sedam potomaka. Embrion se razvija 37 dana najviše, a prosječna masa mladunčeta je 2.60 g. Period sexualne ili reprodiktivne zrelosti ženke je 4 do 8 mjeseci, a period sexualne ili reprodiktivne zrelost mužijaka je takodje 4 do 8 mjeseci. U Sjevernoj Americi, centralnoj Evropi, i bivšem SSSR-u, parenje se može javljati tokom čitave godine, ali najčešće se parenja javljaju u proljeće i kasno ljeto. Nošenje ploda kod lasica traje 34 - 37 dana. Najveći broj mladunčadi se može naći u sjevernim populacijama. Novorodjenčad teže od 1.1 g do 1.7 g , naborani su, rozi, goli, slijepi i gluvi. Poslije 49 do 56 dana, oni dosegnu dužinu odraslih. Poslije 6 nedjelja mužjaci su veći od ženki. U 9 -12 nedjelja porodične grupa se raspada, i u 12 do 15 nedjelja lasice dostižu masu odrasle lasice. Ženke koje su rođene u proljeće su sexualno zrele za 3 mjeseca i mogu se razmnožavati prvog ljeta. Ženke rođene u ljeto i jesen se ne mogu baš najbolje razviti i ne mogu se pariti sve do sljedećeg ljeta. Ženke se brinu za mladunčad sve dok ne postanu dovoljno sposobna da budu nezavisna.