PRESLATKE LASICE TRAŽE NAŠU POMOĆ.-Ljudski rod definitivno treba istrijebiti, krajnje je vrijeme. To je njihovo krzno, priroda ga je njima dala da ga nose, a ne nama.

PRESLATKE LASICE TRAŽE NAŠU POMOĆ.-Ljudski rod definitivno treba istrijebiti, krajnje je vrijeme.

To je njihovo krzno, priroda ga je njima dala da ga nose, a ne nama.

Ovo je bolesno i nenormalno, životinje se ne trebaju držati zatvorene u kavezima i ubijati radi njihovog "krzna". To je njihovo krzno, priroda ga je njima dala da ga nose, a ne nama. Šta reći, bolesno. A kako samo fino popljuju životinje, namjerno ih degradiraju nazivajući ih "zvijerima", krvoločnima, da su opasne, i da ubijaju svoje mlade - pa normalna stvar da su opasne i krvoločne kad cijeli život provedu u kavezu. Ni jednoj životinji nije namijenjeno da bude zatvorena, svaka želi biti slobodna i u svom prirodnom staništu, možete samo zamisliti pod kolikim su stresom ove životinje, zamislite samo sebe da vi budete ovako zatvoreni. Šta reći, užas. Ljudi su najpoganija bića, kitili bi se tuđim krznom, pored ovoliko alternativa i izbora u odjeći, i za toplo i za hladno vrijeme. Vlasnici farmi, sramite se, zarađujete novac na tuđoj patnji, stići će vas kazna za to što radite, kad tad.

Kako se bunde od prirodnog krzna smatraju neizbježnim modnim djetaljem i prestižom, krznarska industrija je i dalje aktuelna i razvijena privredna grana. Svake godine na farmama za uzgajanje krznašica, koje se uzgajaju isključivo radi dobijanja krzna, živi i umire u neadekvatnim uslovima oko 30 miliona životinja. Svijest o okrutnosti koju za sobom povlači industrija krzna je dovela do opadanja ovog broja sa 50 miliona u proteklih dvadesetak godina. Opadanju ovog broja svakako su doprinjeli i sve strožiji zakonski propisi u razvijenim zemljama Evrope.

Na ovim farmama se pretežno gaje lasice, životinje koje se koriste za dobijanje krzna se ili izlovljavaju iz njihove prirodne sredine ili gaje u specijalno konstruisanim sistemima. Čekajuci na donošenje Zakona o zaštiti životinja u našoj zemlji, za sada ne postoji pravna regulativa koja bi propisala zaštitu krznašica, odnosno bliže propisala uslove za gajenje svake vrste posebno, metode eutanazije, efikasan mehanizam kontrole i adekvatne sankcije. Danas, ovim životinjama nisu obezbijeđeni adekvatni uslovi za život, eutanazija se izvodi nestručno, a broj farmi se iz dana u dan povećava.

 Dokazi protiv farmi krzna su toliko očigledni i alarmantni, te su mnoge zemlje Evrope preuzele odgovarajuće mjere kako bi ovu privrednu granu svele na minimum ili pak ukinule. Dok je u nekim zemljama Evropske unije zabranjeno gajenje životinja radi dobijanja krzna, u drugim su uvedeni tako striktni propisi koji se tiču dobrobiti ovih životinja, a koji obavezuju na obezbjeđivanje prirodnih uslova i zadovoljavanje prirodnih potreba ovih životinja, što praktično maksimalno smanjuje prostor za stvaranje profita. Samim tim "farmeri" su prinuđeni da stave katanac na vrata svoje "farme krznašica". 

 Zakoni uredjuju zaštitu, gajenje, lov i korišćenje divljači kao prirodnog bogatstva. Prema ovom zakonu, zabranjeno je proganjanje, zlostavljanje ili namjerno uznemiravanje divljači, odnosno uništavanje ili ugrožavanje opstanka bilo koje vrste divljači u prirodi. Kuna spada u vrste životinja koje su stavljene pod zaštitu kao prirodne rijetkosti. Takodje je stavljena pod trajnu zaštitu od lova... 

A UPRKOS  OVIM ZLOTVORIMA:

 https://www.klix.ba/biznis/privreda/farma-kuna-kod-sarajeva-ideja-rodjena-u-svedskoj-a-krzna-idu-u-ameriku-i-dansku/140920025#2

MI PRKOSIMO LJEPOTOM: