Patuljasti kunići se u stanu ili kući mogu držati u kavezu ili mogu biti cijelo vrijeme slobodni.

Patuljasti kunići se u stanu ili kući mogu držati u kavezu ili mogu biti cijelo vrijeme slobodni. 

Patuljasti kunić je jedan od najzastupljenijih glodara u svijetu. Porjeklo kunića je Juzna Evropa i dio Sjeverne Afrike, da bi danas naseljavao cijelu Evropu.

Kuniću je potrebno sljedeće uslove obezbijediti :
- adekvatan kavez,
- obavezno obezbijediti svakodnevno sviježu vodu,
- hrana mora biti zdrava i provjerenog kvlaliteta ( gotova paletirana hrana u spec. prodavnicama ) uz dodatak raznoraznog sviježeg povrća-poslije 5-6 mjeseci starosti (šargarepa, blitva , salata ) uz dodatak sijena , grančica i lisća (listopadnog drveta),
- temperatura prostora mora biti  do 25°C jer može doći do toplotnog udara i uginuća,
- i obavezno redovno održavanje higijene smještaja kunića.

Patuljasti kunići su veoma miroljubivi prema čovjeku ali su zaista u pravom smislu riječi , glodari. Moraju se držati zatvoreni, a ako ih pustimo po sobi,moramo voditi računa da  ne izgrizu namještaj , novine, knjige pa čak i zidove-ali i to je stvar odgoja i vaspitanja. Ali ne treba im zamjeriti, to im je prirodni instinkt da troše svoje zube (sjekutiće) , u suportnom bi dobili deformitete zuba i velike probleme u ishrani. Zato obavezno u kavezu  treba postaviti neko tvrdje drvo kako bi glodali i tako trošili svoje sjekutiće koji non stop rastu tokom njihovog života.

Kunići imaju  prirodni instinkt da grizu sve i svašta ali i to je stvar odgoja i vaspitanja.Svaki put kad nešto urade, a to ne smiju pljesnuti par puta rukama jako i povikati ne to. 

Kunići su vrlo pitomi, dragi, veseli, i inteligentni kućni ljubimci. Vole društvo ljudi, a mogu se čak i pomalo dresirati. Postoji mnogo pasmina kunića - patuljasti, orijaši, ovnoliki (sa spuštenim ušima), dugodlaki, kratkodlaki, i dr. Dolaze u mnogobrojnim kombinacijama boja. Ponekad je teško odrediti pasminu, pa često čak ni trgovac u pet shopu neće znati objasniti koja je to pasmina koju prodaje. Četiri najpopularnije pasmine, unutar kojih postoji još nekoliko vrsta, su: Patuljasti (Dwarf), Ovnoliki (Lop), Angora i Rex. Kao i sve druge životinje, kunići zahtievaju određenu brigu i njegu. Životni vijek im je oko 10 godina. Mladi kunići se ne bi trebali odvajati od majke prije nego navrše pet nedjelja.
Ishrana kunića(ovisno o životnoj dobi ) treba se sastojati od sviježeg sijena, sviježeg povrća i bilja kao što su šargarepa, peršun, djetelina, bosiljak, listovi brokule, cvijetovi i listovi maslačka, zelena salata, kelj, blitva, mlada pšenica i miješavine sjemenki koje se mogu kupiti u svim pet shopovima. Svježa i čista voda treba im uvijek biti dostupna.Sijeno je izuzetno važno radi bolje probave. U tu svrhu korisne su i mlade, neprskane grančice voćaka jabuke i lješnika, koje služe i kao dobar "brus" za brzorastuće zube kunića.
Sijeno im se treba davati od najmanjih nogu. Kunići izuzetno vole i voće. Posebno vole jabuke, kruške i banane. Pogodne su i narandže (uključujući koru), breskve, ananas, šljive, jabuke, borovnice... Važno je da sve što im dajete bude dobro oprano i posušeno. 

Kunići se u stanu ili kući mogu držati u kavezu ili mogu biti cijelo vrijeme slobodni. Kavez ne bi trebao biti manji od 100x60cm. Na jednu mu stranu stavite posude za vodu i hranu, a na drugu posudu u koju će obavljati nuždu. Sredinu mu ostavite slobodnu za ležanje. Kavez im treba služiti kao "gnjezdo" u kojem će se osjećati sigurno, gdje će imati mir i u kojem će rado boraviti čak i kada su vratašca otvorena. Stavite mu unutra neke igračke (igračke za bebe, komadić starog tepiha, komad drveta, a prije spavanja omiljeno povrće ili voće). Pokušavajte ga ne tjerati na silu da uđe ili izađe iz kaveza. Promjenu podloge treba vršiti kada kunić nije u kavezu. Kunići su vrlo društvena i zaigrana stvorenja, te im treba omogućiti razne igračke za zabavu: kutije, košare, metlice, četkice, igračke za bebe koje zveckaju i koje se mogu gurati, drvene štapiće, kartonske valjke potrošenog toalet papira, limenke coca-cole, plastične boce, stare časopise i telefonske imenikei-otrovno paziti sl. Ako im vi ne omogućite zanimaciju, naći će je sami u vidu vaših tepiha, kaučeva, fotelja... 

Kunići su vrlo čiste životinje, čistije od mačaka. Nemaju nikakav miris. Kupanje se ne preporučuje. Dobar dio vremena provode u čišćenju svog krzna. Linjaju se svaka tri mjeseca, s time da je svako drugo linjanje izraženije. Bilo bi poželjno četkati ih u to vrijeme, kako ne bi progatuli previše svojih dlaka koje njihov probavni sistem, za razliku od mačaka, ne može svariti.

Kunići i wc.

Kunićima je urođeno da te potrebe obavljaju na jednom mjestu. Obično izabiru uglove gde će vršiti nuždu i prilično ih je jednostavno "dresirati". Svaki put kad vidite da hoće da obavi nuždu van posudice, lupite dlanovima i recite glasno ne. Ponekad je potrebno i uhvatiti kunića, namočiti im nosić u izmet i ponijeti ih putanjom do posudice.Kao podloga najbolje će poslužiti slama. Osim slame može se koristiti piljevina, a u novije vrijeme idealni su peleti za posudu za wc.

Nos treba biti suv, a oči zdrave i bistre. Učestalo kijanje znak je prehlade ili respiratornih problema. Nemojte ih držati na promaji, niti izlagati ekstremnim vremenskim prilikama. Ako su im kuglice izmeta tvrde, ili ima proliv, a pogotovo ako nema stolicu, to je znak da je kunić bolestan i odmah ga vodite kod veterinara. Potrebno je s vremena na vrijeme da im se sijeku nokti, ali pritom voditi računa da im se ne posijeku žilice koje se jasno vide na noktima. Moraju im se davati grančice da grizu kako bi oni tupili i trošili zube pošto ako im previše porastu mogu nastupiti velike posljedice pošto neće moći da jedu. 

Mali skakutavi četveronošci, patuljasti kunići, sve su traženija konkurencija najomiljenijim kućnim ljubimcima - psima, mačkama, pticama, ribicama... Kunića je mnogo vrsta, od patuljastih, uglavnom teških oko 1,5 kilograma, do orijaša, težih i više od 10 kilograma. Žive i desetak godina. U prodavaonicama kućnih ljubimaca prodaju se uglavnom najmanje, patuljaste vrste - hermelin, obojeni, ovnoliki, lisičasti i rex.

Oni su vrlo pitoma bića, vole društvo ljudi i relativno se lako dresiraju. Nakon nekoliko sedmica nauče gdje treba obavljati nuždu, a gdje ne. Kao metoda dresure efikasniji je sistem nagrada nego kažnjavanja. Takođe, oni uopće ne smrde, kako mnogi misle, jer su jako čiste životinje bez mirisa, te ih uopše ne treba kupati jer nema smisla.Patuljasti su kunići vrlo umiljata stvorenja, vole se maziti, ali se ne preporučuju jako maloj djeci jer ne vole da ih razvlače. U stanovima obično žive u kavezima, a kad nauče obavljati nuždu na za to određena mjesta, vlasnici ih obično puštaju da slobodno šeću stanom. Treba pripaziti na kabelove, koje grizu uglavnom iz dosade. 

Hrane se sijenomi posebnim mješavinama sjemenki, te svježim voćem i povrćem. Ne preporučuje se davanje kupusa i cvjetače, poželjniji su mrkva, blitva, mlada pšenica, peršin. Ne treba pretjerivati sa svježim voćem i povrćem, zbog opasnosti od dehidracije. Neki patuljasti kunići jedu svoj izmet - ako se hrana koju pojedu ne probavi sasvim, pa svakako žele doći do hranjivih sastojaka. Vrlo otporni kunići nisu bolešljiva stvorenja, kada su zdravi, nos im treba biti suh, a oči bistre. Veterinaru se najčešće vode radi skraćivanja noktiju i zubića. Zube u prirodi mnogo više troše, no ako im zubi pravilno rastu, skraćivanje kod veterinara uglavnom nije potrebno. Ponekad se pojavljuju kožni paraziti i gnojni apscesi uglavnom zbog pokvarenih zuba. Te su bolesti uglavnom izlječive, no znaju trajati dugo i biti jako iscprljujuće za kunića, što može uzrokovati uginuće. Česte su i upale uha zbog parazita i žuljevi na zadnjim šapicama. Posebnu pažnju  treba obratiti probavnim problemima jer kunić od dehidracije može uginuti u jednom danu. Izmet treba biti okrugao i suh, a javi li se proliv i jako male kuglice, kunića je potrebno odvesti kod veterinara.